Srdela

Biologija

Srdela ima cilindrično tijelo sa zaobljenim trbuhom. Živi u morskim, slatkim i bočatim uvjetima na dubini od 10 do 100 m. Doseže maksimalnu duljinu od 27,5 cm. Tvori velika jata na dubini do 100 m tijekom dana, a noću ide u manje dubine kako bi se hranila račićima. Srdela je rasprostranjena u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu od Islanda u smjeru juga do Senegala. Uobičajena je u zapadnom Sredozemlju i Jadranskom moru, kao i u Mramornom i Crnom moru.

Stanje stoka

Srdela je u sjevernom Jadranskom moruvažna komercijalna vrsta koju uglavnom iskorištavaju flote iz Hrvatske i Italije. Od 1950. su Ulovi u laganom porastu. Srdelu se uglavnom lovi s pomoću okružujućih mreža plivarica i svjećarica, ali i jednostrukim mrežama stajaćicama, obalnim mrežama potegačama, klopkama a povremeno se upotrebljavaju pridnene povlačne mreže s velikim otvorom

Učinci na okoliš

Znatni učinci na ekosustav zbog ovakvog ribolova malo su vjerojatni, ali o ovome problemu nema dovoljno podataka. Učinak opreme na staništa morskog dna smatra se malim, a kako srdele tvore velika jata, stope prilova isto su tako relativno niske.

Gospodarenje

Gospodarenje ribolovom srdele može se smatrati djelomično učinkovitim. Trenutačno ribolovom upravlja Opća ribarska komisija za Sredozemlje s pomoću preporuka. Problem leži u tome što postoje regionalne razlike među zemljama Sredozemlja u pogledu gospodarenja i ribolovnih kvota.