Šarun, šnjur
Trachurus trachurus, T. picturatus
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: portugalske vode, Azorske vodeKančenice
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Azorske vodeKančenice
- Sredozemno i Crno more FAO 37, Sjeveroistočni Atlantik FAO 27 (izuzet nekoliko područja)Kančenice
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Norveško more, Biskajski zaljev, područje Ovčjih otokaMreže plivarice, Koće sa širilicama
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Skagerrak, Kattegat, Sjeverno more, istočni Engleski kanal, portugalske vodePlivarice
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27Pridnene koće sa širilicama, Plutajući parangali
- Sredozemno i Crno more FAO 37Pridnene koće sa širilicama, Plutajući parangali, Plivarice
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Skagerrak, Kattegat, Sjeverno more, istočni Engleski kanalKoće sa širilicama
Biologija
Obje vrste imaju izduženo tijelo, s velikom glavom. Obično se pojavljuju na pjeskovitom dnu na dubini od 100 do 200 m, ali ponekad ih se može pronaći u otvorenom oceanu i blizu površine. Radi se vrstama riba koje se kreću u jatima, često zajedno s haringama ili drugim vrstama šnjura. Maksimalna veličina je do 60 cm, ali uobičajenija je duljina od 15 do 30 cm. Ovi se šnjurci uglavnom hrane rakovima, kozicama, ali i malim ribama te lignjama. Obitavaju u sjeveroistočnom i istočnom Atlantskom oceanu, a poznati su i u zapadnom dijelu Sredozemlja. Lovi ih se ručnim povrazima, parangalima, okružujućim mrežama plivaricama ili pridnenim povlačnim mrežama.
Stanje stoka
Za zapadni stok, najvažniji stok šnjura golemog, postoji pouzdana procjena stoka i referentne točke. Za Sjeverno more, kao i za južni stok, iscrpne procjene stoka nisu moguće zbog nedostatka podataka. Ribolov atlantskog šnjura nije opsežan i provodi se u sklopu malog ribolova za osobne potrebe u kojem se upotrebljavaju ručni povrazi u obalnim vodama Azora. Ribolovni je pritisak za ovu vrstu nizak.
Učinci na okoliš
Obično šnjur golemi nije izravno ciljana vrsta te bude Ulovljen u mješovitom ribolovu s pomoću pridnenih povlačnih mreža (koća). Ta vrsta ribolova ima ozbiljne učinke na razne vrste. Za procijenjeno područje nedostaju precizni podatci o stopama odbačenog Ulova, ali dostupni podatci ukazuju na visoke i vrlo visoke stope. Ribolov može utjecati na ekosustav i imati umjeren do snažan utjecaj na strukture morskog dna. S druge strane, šnjur golemi isto se tako lovi s pomoću okružujućih mreža plivarica, gdje je razina odbačenog Ulova niska, a prilov se smatra malo vjerojatnim. Ribolov atlantskog šnjura vrlo je selektivan. Stope odbačenog Ulova i prilova nepoznate su, ali se smatraju niskima. Učinci na ekosustav smatraju se malo vjerojatnim.
Gospodarenje
Gospodarenje se smatra uglavnom učinkovitim u vezi s ribolovom atlantskog šnjura a gospodarenje u vezi s ribolovom šnjura golemog smatra se djelomično ovisnim o ribolovnom području.