List, švoja

Biologija

List (Solea solea) pripada porodici plosnatica. Odrasle životinje mogu doseći duljinu od 50 do 60 cm i težinu od 300 do 400 g, ali ponekad list teži do 2 kg. Listovi se uglavnom pojavljuju u južnim dijelovima Sjevernog mora, u Engleskom kanalu i na otvorenom moru Norveške. Uobičajen je i duž obala Atlantskog oceana do Senegala i Kanarskih otoka, u zapadnom Baltičkom moru i Sredozemnom moru.
Ova je vrsta osjetljiva na prelov zbog sporog rasta i kasnog sazrijevanja u dobi od 3 do 5 godina.

Slobodan Ulov:

Stanje stoka

U sjeveroistočnom Atlantskom oceanu postoje razni stokovi lista. Stokovi u Sjevernom moru, istočnom Engleskom kanalu i Biskajskom zaljevu u dobrom su biološkom stanju. Stokovi u Skagerraku/Kattegatu trenutačno se love održivo, no postoji povećani rizik od prelova. Neprestano iskorištavanje na ovoj razini može dovesti do prelova stokova.
U Irskom su moru stokovi u prelovu, a i dalje se preintenzivno iskorištavaju.
Neki su od sredozemnih stokova procijenjeni kao prelovljeni zbog intenzivne ribolovne aktivnosti.

Učinci na okoliš

Listovi se prvenstveno love povlačnim mrežama (koćama) s gredom koje su opremljene teškim lancima kako bi se listovi podigli. Ribolovna metoda je destruktivna i mnogi organizmi koji žive na tlu budu stoga slučajno ozlijeđeni ili usmrćeni. Prilov i odbačen Ulov vrlo su veliki. Za jedan kilogram lista odbaci se do šest kilograma drugih morskih organizama. S druge strane, ribolov povlačnim mrežama (koćama) s gredom podrazumijeva dugoročne transformacije ekosustava. U Sjevernom se moru od 2016. primjenjuje zabrana bacanja Ulovljenog lista, no Ulov iverka zlatopjega i limanda i dalje se ilegalno odbacuje.
Povlačne mreže (koće) s gredom u sve se većem broju zamjenjuju koćama koje se koriste električnim impulsima. Navodno one manje utječu na okoliš od tradicionalnih povlačnih mreža (koća) s gredom, ali su još uvijek u fazi testiranja (i potrebna su dodatna istraživanja koja se bave proučavanjem njihovih učinaka).
Usporedno, jednostruke mreže stajaćice i danski potegači selektivniji su i manje love mlade ribe i ribe koje nisu dovoljno narasle ako se veličina oka mrežnog tega regulira u skladu s propisima. Nemaju negativne učinke na zajednice morskog dna / bentos. No prilov bakalara, zaštićene čepe, kao i morskih pasa i raža i dalje je problem. (U Sjevernom moru je prilov morskih sisavaca bio znatno smanjen obveznom upotrebom tzv. akustičnih odvraćajućih uređaja (eng. pinger), no i dalje ima mnogo tehničkih problema s njihovom primjenom.)

Uzgoj (biolog.):

Hrana i potrošnja energije

Listovi su mesojedi s velikom izmjenom energije, što dovodi do znatnog neto gubitka bjelančevina. Za uzgoj jednog kilograma lista potrebno je 3,2 kg divlje ribe koja se prerađuje u riblje brašno i riblje ulje. Stoga su divlji riblji stokovi dodatno pogođeni. Općenito gledajući, kao i za vegetarijanske sastojke hrane, većina proizvođača hrane za životinje sada ima certifikate o održivosti, no nisu uvijek primjereno pouzdani.

Učinci na okoliš

Listovi se u Europi uzgajaju u kopnenim protočnim sustavima zatvorenih krugova s obradom vode. Zatvoreni sustavi nemaju negativne učinke na okolne vodne cjeline. Bolesti i paraziti ne prenose se na populacije divljih vrsta a kemikalije i lijekovi ne unose se u okoliš. Životinje ne mogu pobjeći pa stoga ne utječu na stokove divljih riba. Protočni sustavi funkcioniraju bez mehaničkog filtra i rezultati su zadovoljavajući.