Komarča, orada, podlanica

Sparus aurata

    • Sredozemno i Crno more FAO 37
      Akvakultura: Kavezni uzgoj / Global GAP stiard
    • Europa FAO 05
      Akvakultura: Protočni kanali
    • Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Biskajski zaljev; Sredozemno i Crno more FAO 37
      Štapovi i povrazi, Klopke, Kančenice
    • Sredozemno i Crno more FAO 37
      Akvakultura: Kavezni uzgoj
    • Sjeveroistočni Atlantik FAO 27, Sredozemno i Crno more FAO 37
      Pridnene koće sa širilicama.

    Biologija

    Orada se pojavljuje u svim toplim i umjerenim priobalnim (bočatim) vodama. Orada je tipična riba Sredozemnog mora. Doseže veličinu od 70 cm, a teži do 2,5 kg. Danas proizvodnja iz akvakulture ima veću ekonomsku vrijednost od divljeg Ulova.

    Slobodan Ulov:

    Stanje stoka

    Budući da nema znanstvenih procjena za oradu, ne mogu se dati izjave u vezi sa stanjem stoka. U nekim regijama Sredozemnog mora postoje, doduše, znakovi jakog utjecaja ribolova. Ukupno gledajući, orada je relativno otporna na prelov.

    Učinci na okoliš

    Povlačne su mreže neselektivna metoda ribolova s mnogim neželjenim prilovima, uključujući osjetljive i zaštićene vrste na dnu i u otvorenom moru. Fiksne višestruke mreže stajaćice selektivnije su, ali ne postoje konkretni podatci. Štapovi za pecanje ili zamke selektivni se, imaju malo odbačenog Ulova i neznatno utječu na okoliš.

    Gospodarenje

    Za ribolov orade ne postoje trenutačni ili budući planovi gospodarenja.

    Akvakultura:

    Hrana / potrošnja energije

    Orada se u velikom opsegu uzgaja u Sredozemnom moru u otvorenim mrežastim kavezima. Proizvodnja 1 kg uzgojene ribe zahtijeva više od 4 kg divlje ribe u obliku ribljeg brašna ili ribljeg ulja. Nažalost, hrana za ribe (riblje brašno i ulje) ne dolazi podrijetlom iz održivih izvora. U organskoj akvakulturi hrana dolazi iz održivih izvora.

    Učinci na okoliš

    Uzgoj orade u mrežastim kavezima ima mnogo negativnih učinaka na okoliš. Kako bi se suprotstavilo visokom riziku od opsežnog širenja bolesti i parazita, nutrijenti, kemikalije i antibiotici dodaju su u okoliš, što utječe na odnose u prehrambenoj mreži. Odbjegla riba može oslabiti divlje stokove promjenom genskog rezervoara zbog križanja. U organskom je uzgoju upotreba hormona zabranjena, a lijekovi se ne upotrebljavaju preventivno, nego samo u određenim slučajevima bolesti. Nadalje, hrana dolazi iz održivih izvora.

    Gospodarenje

    U akvakulturi su aspekti okoliša regulirani nizom zakona EU-a. No još ima prostora za poboljšanje, ponajprije u području riblje hrane i upotrebi kemikalija.

    Certificiranje

    Bio-certifikat označava ekološki prihvatljiv uzgoj ribe. Hrana dolazi iz ostataka industrije riblje hrane kako bi se zaštitili divlji stokovi. Zbog propisa u vezi sa zaštitom vode i okoliša, kemikalije i lijekovi upotrebljavaju se samo kada je to potrebno. U skladu s Globalnim partnerstvom za dobre poljoprivredne prakse (eng. Global Patrnership for Good Agricultural Practice, Global GAP), certificiranjem se zahtijeva minimaliziranje negativnog učinka na okoliš, što nije uvijek izvedivo zbog uzgoja u otvorenim mrežastim kavezima. Podrijetlo hrane mora biti transparentno i održivo. Potrošači prepoznaju GlobalGAP po broju GGN na poleđini pakiranja.

    Global GAP
    Privacy Overview

    We use cookies to analyse how visitors use our website and to help us provide the best possible experience for users. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognizing you when you return to our website and helps our team understand which sections of the website are most interesting and useful to you.

    The legal basis for this is our legitimate interest (Article 6 GDRP) and your consent (Article 6(1)(a) GDRP) to use certain cookies.

    Detailed information on the use, storage period and transfer of your personal data in connection with the cookies we use can be found in our privacy policy (https://www.fishforward.eu/en/imprint/).