Kirnja

Biologija

Kirnje su ribe teška tijela i velikih usta. Vrlo su rasprostranjene i često su zelene i smeđe. Te ribe nisu građene za prelaženje velikih udaljenosti i brzo plivanje, ali neke od njih mogu narasti vrlo velike, poput kirnje epinephelus marginatus koja dosegne maksimalnu veličinu od 150 cm uz maksimalnu težinu od 60 kg. Njihova se prehrana uglavnom sastoji od rakovica, hobotnica i većih jedinki koje se isto tako hrane raznim ribama. Kirnji epinephelus marginatus ima u istočnom i jugozapadnom Atlantskom oceanu, zapadnom Indijskom oceanu i u Sredozemlju, dok se kirnja epinephelus bleekeri pojavljuje u zapadnom indopacifičkom području.

Stanje stoka

Na raspolaganju nema dovoljno statističkih podataka o ribolovu kirnje epinephelus bleekeri, no većina je stokova iskorišten u potpunosti ili je prekomjerno iskorištena. Više je nema u izobilju u velikim dijelovima područja njene rasprostranjenosti, a njen je populacijski trend ocijenjen kao „U padu”. S druge strane, ribolov kirnje epinephelus marginatus malog je opsega i provodi se u sklopu malog ribolova za osobne potrebe, uglavnom u obalnim vodama Azora.

Učinci na okoliš

Kirnja epinephelus bleekeri uglavnom se lovi jednostrukim mrežama stajaćicama ili pridnenim povlačnim mrežama; obje vrste opreme za ribolov predstavljaju znatnu prijetnju zbog prilova mnogih ugroženih vrsta u tom području, poput morskih kornjača i morskih sisavaca. Jednostruke mreže stajaćice mogu isto tako stvarati probleme zbog zapetljavanja s razgranatim koraljima i spužvama što utječe na bioraznolikost ekosustava. Pridnenim povlačnim mrežama (koćama) uhvati se veliki broj neciljanih vrsta, kao i mlade ribe. Kirnja je iznimno osjetljiva na ribolovni pritisak ručnim povrazima, no s druge strane utjecaj na ekosustav čini se malo vjerojatnim zbog malog opsega ribolova.

Gospodarenje

Gospodarenje izgleda nije uspostavljeno za mnoga područja povezana s kirnjom epinephelus bleekeri. S druge strane, gospodarenje kirnjom epinephelus marginatus uglavnom se čini učinkovitim.