Kalifornijska pastrva

Biologija

Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) podrijetlom dolazi iz Sjeverne Amerike, ali se danas pojavljuje na svim kontinentima. Uglavnom se može naći u slatkovodnoj akvakulturi, a u usporedbi s potočnom pastrvom (Salmo trutta fario) manje je zahtjevna. Kalifornijska pastrva voli živjeti u potocima koji obiluju kisikom i koji su niske temperature vode.

Lokalitet / potrošnja vode

Kalifornijska se pastrva uzgaja u zatvorenim ili protočnim sustavima koji zahtijevaju veliku količinu slatke vode koja se pumpa iz okoliša, što potencijalno stvara probleme u suhim područjima Španjolske ili Italije.
Hrana / potrošnje energije
Za 1 kg pastrve potrebno je oko 1,8 kg ribe, čime se dodatno iscrpljuju divlji stokovi. Nažalost, većina hrane za ribe (riblje brašno i ulje) ne dolazi podrijetlom iz održivih izvora. U bio-certificiranoj akvakulturi hrana dolazi iz održivih i ekološki prihvatljivih izvora, kao što su nusproizvodi iz industrije hrane za životinje. Općenito gledajući, objekti za akvakulturu imaju veliku potrošnju energije (zatvoreni sustavi još i više od protočnih sustava) kako bi sustav stalno bio u pokretu.

Učinci na okoliš

Otpadna voda iz protočnih sustava i otvorenih mrežastih kaveza sadržava visoke koncentracije nutrijenata, što dovodi do eutrofikacije okoline, širenja bolesti i parazita na divlje stokove, kao i do miješanja odbjegle ribe s prethodno navedenim. Pri uzgoju u ribnjacima i bazenima zagađenje je okolnih voda djelomično ograničeno zbog sustava filtriranja i čišćenja. U organskoj se akvakulturi otpadna voda mora obraditi prije nego što se otpusti u okoliš.

Gospodarenje

U sjevernoj Europi i Turskoj učinci na okoliš ograničeni su strogim preduvjetima. U južnoj Europi gospodarenje među zemljama varira i nije uvijek strogo provedeno. Stroga pravila, ponajprije u organskom uzgoju, postoje kako bi se spriječio bijeg uzgojenih riba, kao i prijenos bolesti i parazita na divlje vrste.

Certificiranje

Bio-certifikat označava ekološki prihvatljiv uzgoj ribe. Hrana dolazi iz ostataka industrije riblje hrane kako bi se zaštitili divlji stokovi. Zbog propisa u vezi sa zaštitom vode i okoliša, kemikalije i lijekovi upotrebljavaju se samo kada je to potrebno. Certifikatom ASC osigurava se da se ne oštećuju osjetljiva staništa, da hrana dolazi iz održivih izvora, da je upotreba lijekova regulirana i da je zagađenje okoliša na najmanjoj mogućoj razini. U skladu s Globalnim partnerstvom za dobre poljoprivredne prakse (eng. Global Patrnership for Good Agricultural Practice, Global GAP), certificiranjem se zahtijeva minimaliziranje negativnog učinka na okoliš, što nije uvijek izvedivo zbog uzgoja u otvorenim mrežastim kavezima. Podrijetlo hrane mora biti transparentno i održivo. Potrošači prepoznaju GlobalGAP po broju GGN na poleđini pakiranja.