Jegulja

Biologija

Jegulja ima izduženo, zmijoliko tijelo. Duljinom može doseći do 122 cm kod mužjaka i 133 cm kod ženki. Jegulja se pojavljuje oko Islanda i Norveške do afričkih obala te u Sredozemlju i Crnom moru. Radi se o mesojednoj vrsti s posebnim životnim ciklusom. Mlade jegulje žive u slatkoj vodi dok spolno ne sazriju kada migriraju u more, u svoja područja za mriješćenje u Sargaškom moru. Njihove se ličinke, koje se pretvore u takozvane staklene jegulje, s pomoću Golfske struje vraćaju u priobalna područja gdje ponovno započinje taj ciklus.

Stanje stoka

Jegulja je navedena kao kritično ugrožena vrsta. Budući da se iskorištavaju sve faze života jegulje, od mladih staklenih jegulja do zrelih jegulja, stanje je stokova alarmantno i sve su jeguljine faze na povijesnom minimumu.

Učinci na okoliš

Glavne su metode lova zamke, ali i povlačne mreže (koće), aparati za pecanje, vrše, udice, pregradne mreže i kogoli. Zbog raznolike opreme za lov jegulja nema dovoljno odgovarajućih informacija o stopama prilova.

Gospodarenje

Gospodarenje slobodnim Ulovom nije učinkovito u oporavku i stabilnoj produktivnosti stoka.