Iverak zlatopjeg, pacifički iverak

Biologija

Iverak zlatopjeg i pacifički iverak pripadaju redu plosnatica. Dosežu veličinu do 70 cm a mrijeste se zimi u otvorenom Sjevernom moru. Pacifički iverak živi u sjevernom Tihom oceanu od Kalifornijskog zaljeva do jugoistoka Beringova mora. Pacifički iverak naraste do 60 cm u duljinu a doseže težinu od 1,8 kg. Plosnatice su vrlo osjetljive na prelov zbog njihova spora rasta i maksimalnog očekivanog životnog vijeka od 50 godina (Pleuronectes platessa) ili 25 godina (Lepidopsetta bilineata).

Stanje stoka

Većina se stokova iverka zlatopjega (Pleuronectes platessa) oporavila od prethodnog prelova zbog ribarstva koje stokove održava održivim. Samo je u Keltskom moru stok još uvijek na vrlo niskoj razini a vrijednosti pokazatelja pokazuju trend pada u veličini stoka.
Stokovi pacifičkog iverka (Lepidopsetta bilineata) na Aljasci (istočni Tihi ocean) pokazuju trend rasta, ali za prelov nisu utvrđene referentne točke. Za kanadski stok blizu Britanske Kolumbije provedena je 2014. nova procjena stokova koja je pokazala da je veličina stokova stabilna. Ribolovni je intenzitet održiv.

Učinci na okoliš

Plosnatice se love višestrukim mrežama: u južnom Sjevernom moru uglavnom povlačnim mrežama (koćama) s gredom, što je najdestruktivnija metoda jer oru morsko dno svojim teškim lancima, slučajno usmrćujući i loveći mnoge organizme na dnu. Povlačne mreže s teškim plohama manje štete morskom dnu, ali isto tako dugoročno uništavaju biotop dna. Nove povlačne mreže (koće) s gredom s električnim impulsima uzrokuju manje štete morskom dnu i imaju manje odbačenog Ulova. Međutim, one su još uvijek u probnoj fazi i potrebne su dodatne studije za ispitivanje njihovih učinaka.
Ribolov s pomoću danskih potegača tipičan je oblik obalnog ribolova kojim se prvenstveno služe ribari u Danskoj. Ova metoda ima malo prilova i ne toliko negativne učinke na morsko dno kao što ih imaju povlačne mreže (koće) s gredom.
Ipak, svim je metodama zajednička visoka stopa prilova jer mreže nisu jako selektivne te usmrćuju razne životinje (morske pse, raže, pliskavice, morske ptice, morske lavove) i u osnovi utječu na staništa.
Gospodarenje
Zbog obimnog ribarstva pacifičkog iverka koje zahtijeva male veličine oka mrežnog tega, većina se Ulova iverka odbacuje. U ciljanom su ribolovu iverka zlatopjega veličine oka mrežnog tega veće te stoga ima manje odbačenog Ulova. Postojeće regulatorne mjere pomogle su obnovu stokova iverka u Sjevernom moru. Zbog nedostatka podataka u Baltičkom moru gospodarenje je složeno, no čini se da su primjenjive regulatorne mjere dovoljne za očuvanje iverka zlatopjega. Islandsko je gospodarenje ribolovom ocijenjeno kao najučinkovitije. U Norveškom moru ne postoji posebno gospodarenje ribolovom iverka zlatopjega, nego ono podliježe općim mjerama gospodarenja Norveške i Rusije.

Certificiranje

Ulovi ribolova koji imaju oznaku certifikata MSC trebali bi biti utvrđeni tako da stok ostane na održivoj razini. Ako je stok ispod održivih razina, Ulovi se moraju smanjiti dok se stok ne oporavi u određenom razdoblju. Prilov drugih vrsta mora se smanjiti na apsolutni minimum a morska se staništa moraju očuvati. Ribarstva koja sudjeluju pomno se prate i moraju dostaviti svoje podatke o Ulovu zbog znanstvenih procjena.