Crna kolja, crni bakalar
Pollachius virens
- MSCUlov
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Barentsovo more, Norveške vodePlivarice
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: područje IslandaPridnene mreže stajačice, Pridneni parangali
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Barentsovo more, Norveške vode, područje IslandaPridnene koće sa širilicama
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: područje Ovčjih otoka GroundsPelagijske povlačne mreže za vuču u paru
- Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: Skagerrak/Kattegat, Sjeverno more, Rockall, zapadno od Škotske, područje Ovčjih otokaPridnene koće sa širilicama, Povlačne mreže za vuču u paru
Biologija
Crna kolja grabežljiva je riba koja se kreće u jatima, a živi od haringe, papalina i ribe. Naseljava vodne cjeline oko Islanda, otočja Svalbard, Norveške i Sjevernog mora, ali može se naći i u sjevernom Kattegatu kroz prolaz Skagerrak. Crna kolja može narasti do 1,3 m u duljinu i doživjeti dob od 25 godina. Zbog njihova spora rasta, kasnije spolne zrelosti i dugog života osjetljivi su na prelov.
Stanje stoka
Islandski su stokovi zdravi i biomasa je u porastu. Populacije se održivo love. Oko sjeveroistočnog Arktika i Norveškog mora populacija je u dobrom stanju i lovi se na održivoj razini. U Sjevernom se moru crna kolja pojavljuje kao prilov u raznim ribolovima. Ova je vrsta umjereno osjetljiva na ribolovni pritisak.
Učinci na okoliš
U izravnom ribolovu na crnu kolju su prilov i odbačeni Ulov umjereni a ribolovne aktivnosti imaju manji učinak na pridnene zajednice. Na Islandu je odbacivanje ribe koja se upotrebljava u ekonomske svrhe nezakonito, ali količina mlade ribe koja se još ne može razmnožavati može doseći četvrtinu izvučene ribe.
Ribolovom s pomoću okružujućih mreža plivarica Ulovi se velika količina premale ribe koja još nije sazrila i koja se djelomično baca prije nego se utovari iako je ta praksa takozvanog „isklizavanja” nezakonita.
Samo će ribolov pridnenim povlačnim mrežama vjerojatno izmijeniti biosferu. Ribolov s pomoću mreža stajaćica i jednostrukih mreža stajaćica ima manje odbačenog Ulova i ne utječe na zajednice koje žive na morskom dnu. Moguć je prilov ugroženih vrsta morskih pasa i morskih sisavaca.
- Marine Stewardship Council - 1