Oslić, mol

Merluccius spp.

    • MSC
      Ulov
    • Jugoistočni Atlantik FAO 47: Južna Afrika, Namibija
      Pridneni stajaći parangali, Pridnene koće
    • Sjeveroistočni Atlantik FAO 27: IIIa, IV,VI,VII,VIIIa,VIIIb,VIIId
      Pridnene mreže stajačice, Pridneni stajaći parangali
    • Sredozemno i Crno more FAO 37: Grčka i Egejsko more (GSA 22)
      Stajaći pridneni parangali
    • Sredozemno i Crno more (FAO 37) izuzet Grčke i Egejskog mora (GSA 22)
      Ulov
    • Atlantik, Tihi ocean, Sredozemno i Crno more
      Pridnene koće sa širilicama

    Biologija

    Oslić (Merluccius spp.) naseljava mnoge dijelove Atlantskog oceana, Sredozemlja, sjevernog i južnog Tihog oceana, mora kod Južne Amerike i južne Afrike na dubini do 1000 m. Jedinke mogu dosegnuti duljinu od 1,4 m i težinu od 15 kg. Oslići su osjetljivi na prelov jer sporo rastu, kasno postižu zrelost i dožive tek oko 20 godina.

    Stanje stoka

    Samo su sjeverni stokovi oslića (M. Merluccius) i stokovi južnog oslića (M. australis) Novog Zelanda dobro i imaju razine biomase više od onih koje su znanstvenici postavili. Svi drugi svjetski stokovi oslića, bilo da je to u Sredozemnom moru, Čileu (M. australis i M. gayi), Peruu (M. gayi), Argentini (M. hubbsi) ili južnoj Africi (M. capensis i M. paradoxus) ispod su preporučenih granica i u velikom su prelovu uz malu vjerojatnost oporavka.

    Učinci na okoliš

    Oslić se lovi u mješovitom ribolovu s pomoću pridnenih povlačnih mreža što za posljedicu ima visoke stope odbačenog Ulova (do jedne trećine ukupnog Ulova) zbog prilova. Mnoge vrste morskih pasa i raža, kao i morskih sisavaca, morskih kornjača i morskih ptica, slučajno se Ulove ribolovnom opremom koja uništava i morsko dno. Jednostruke mreže stajaćice i pridneni parangali nemaju negativne učinke na pridnena staništa, ali se u njih svejedno mogu uhvatiti morske ptice i morski sisavci.

    Gospodarenje

    Gospodarenje globalnim stokovima oslića samo je djelomično učinkovito. Nacionalni sustavi gospodaranja u Južnoj Americi nisu uspješni u obnovi stokova. U industriji se čine znatni napori kako bi se zaštitio južnoafrički oslić poboljšavanjem statistike i kontrolama istovara. Međutim, gospodarenju nedostaju mjere o Ulovu i odbačenom Ulovu a posljednjih se godina opet ignoriraju znanstvene preporuke što dovodi do maksimalnih (neodrživih) Ulova. Očekuje se da će Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Mauritanije poboljšati rezultate gospodarenja.
    Certificiranje
    Ulovi ribolova koji imaju oznaku certifikata MSC trebali bi biti utvrđeni tako da stok ostane na održivoj razini. Ako je stok ispod održivih razina, Ulovi se moraju smanjiti dok se stok ne oporavi u određenom razdoblju. Prilov drugih vrsta mora se smanjiti na apsolutni minimum a morska se staništa moraju očuvati. Ribarstva koja sudjeluju pomno se prate i moraju dostaviti svoje podatke o Ulovu zbog znanstvenih procjena.

    Na koji način ljudi pomažu

    Aktualan prelov prijeti ne samo morima, nego i egzistenciji 800 milijuna ljudi, od kojih su mnogi u zemljama u razvoju. Njihova egzistencija često ovisi o ribolovu, preradi i prodaji ribe i proizvoda iz ribarstva.
    Kupnjom proizvoda podrijetlom iz ekološki prihvatljivog ribarstva i izvora podupirete ljude koji ovise o vašoj razboritoj potrošnji. Održivo ribarstvo dobro je za sve nas: www.fishforward.eu/de

     

    • Marine Stewardship Council - 1