Svatko od nas godišnje u prosjeku pojede 20 kg ribe — skoro dvostruko više nego prije 50 godina.
No dosegli smo razinu na kojoj su ugroženi morski ekosustavi i mnoge lokalne zajednice, ponajprije u zemljama u razvoju. Prelov je postao druga najveća prijetnja našim oceanima i morima nakon klimatskih promjena i uskoro bi se moglo desiti da više nema ribe koju bismo lovili, uzgajali ili jeli.
Srećom, prelov možemo zaustaviti. Ali potrebna nam je vaša pomoć.
Više od polovine proizvoda iz ribarstva koje kupujete dolazi iz zemalja u razvoju.
Europska unija najveći je uvoznik ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva u svijetu, a više od polovine te ribe uvezeno je iz azijskih, afričkih i ostalih zemalja u razvoju gdje mnoge lokalne zajednice ovise o ribarstvu kako bi preživjele. Na svjetskoj razini riba i proizvodi iz ribarstva proizvodi su kojima se najviše trguje!
OVISIMO OD UVOZA
Svaki Hrvat u prosjeku godišnje pojede nešto više od 10 kg ribe, a polovicu od toga čini uvoz.
93 %
procijenjenih ribljih stokova u Mediteranu je prelovljeno
31 %
ribljih stokova u svijetu prekomjerno se lovi
Čak 800 milijuna ljudi ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda za svoje obitelji. Većina njih živi u zemljama u razvoju.
U 2014. mediteranske su zemlje EU-a uvezle oko
85 %
ribe koje su konzumirali
Nezakonit i nereguliran ribolov uskoro bi mogao doseći
26 milijuna tona
više od
30 %
ukupnog svjetskog godišnjeg ulova